Rhug Manor dan Nor Wales in apartenir a fanmir Lord Newborough depi nevyenm syek, me i ti determinen pou fer keksoz diferaman
dan en bomaten Septanm ansoleye dan Corvin, Nor Wales, dirize par son bann trif Labrador sokola, apre ki in pas gorse ek bracken ziska latet montanny, Lord Newborough pe dekrir sa vi brit devan nou. 'sa i Di Gu. lanmenm devan laboutik laferm, i annan montanny Berwyn. sa propriyete ti en fwa ganny zwenn avek en morso later lo lakot, ki kouver 86,000 arpan, me bann devwar diven, madanm, ek bann mor i fer li fragmante.
Lord Newborough ek son fanmir i annan 71 an. zot en sepi mens. zot in abiye dan bann lenz dekontrakte, semiz karé ek lalenn. zot met bann lenz dekontrakte. zot in reste dan Rhug (prononse Reeg) Manor. Me enn bann sanzman pli revolisyonner ti arive an 1998, ler Lord Newborough (Lord Newborough) ti konmans konverti son leritaz an leritaz natirel ler i ti erit sa tit apre lanmor son papa, ki ti tre drol sa letan. bouze.
Ozordi, lavyann organik Rhug ki'n ranport pri ("nou annan en o degre rekonesans par Michelin") i enkli lavyann bef, mouton, serf ek bison, e i ganny favorize par bann sef enkli Raymond Blanc ek Marcus Wareing. Depi River Coffee Depi lasal ziska Clarence, i annan bann latab manze ekskiz partou. Sepandan, bizon ek Sika (en kalite 70 serf Zaponnen ekskiz) i pli probab pou stimil son potansyel krwasans: “Zerf ek bizon i lavyann lavenir-en lavyann rouz “sante” ki pli meg ki pwason oubyen poul, zot annan bokou mineral esansyel e ba dan lagres. Zot bann manze siper e en propozisyon tre viab.”
si son papa ti kapab vwar li la konmela, i pa ti pou rekonnet li. “An esansyel, sa i lavyann bef ek mouton. I en lagrikiltir ase debaz ki annan en pti kontribisyon, ki donn en pti rannman, me i kontan servi tro bokou kemikal. Si mon ti dir li mon anvi bann organizm, i kapab priv mwan sa. Leritaz.
Lord Newborough in touzour en pionye, me son dernyen lavantir in menm sirprann li. I pe al antre dan marse labote. dan sa de dernyen lannen, mon'n met plis lakre lo mon figir ki dan mon lavi.
Wild Beauty i en prodwi swen lapo ek lekor organik o-nivo. I annan 13 prodwi, enkli fler tonik ek stevia, osi byen ki bergamot ek nettle shower gel-50% bann zengredyen dan sa seri i sorti dan sa propriyete.
I ti dir: “I ti ganny enspire par peizaz isi, e mazin lo ki nou kapab fer avek sa gran lakaz.” “mon vwayaz bokou e mon pe eksperyans en panse san taks, “oli zistwar isi? kote sours sa bann prodwi i ete? "sa i nou panse lo litilizasyon lavyann. mon krwar sa i sitan enportan e menm prensip pou aplike pou swen lapo."
sa ranze i vegan, halal e san glouten. In dir, mon oule onnet, akoz mon krwar i annan bokou malonnet laba. dan sa detrwa lannen ki'n pase, mon'n fer resers lo bokou prodwi, me mon pa'n trouv en prodwi avek lakantite sertifikasyon ki nou'n gannyen.
Iain Russell, manager administratif Rogge, in dir mwan ki i enerzetik, enerzetik, e kapab, e i paret enfatigab. toulezour i leve 5.45 bomaten ("mon reponn en dimoun 6er bomaten, pe demande si zot kapab aste nou bann prodwi Lonn"), e apre fer marse son treadmill. son dernyen prodwi i en zenerater loksizenn ki vo £4,000, ki i servi de fwa par zour. I ti dir: “Mon fer serman: tousala i form parti resers pour lazenes eternel.”
ler i ti pran sa propriyete, i ti annan zis 9 anplwaye, ki kouver 2500 arpan, e la i kouver 12,500 arpan (enkli en laboutik, kafe, takeaway e atraver tren-sa i premye laferm Britanik), zot annan 100 anplwaye. I ti dir ki dan sa dernyen 12-an, nou turnover in ogmante sorti 1.5 milyon liv pou vin 10 milyon liv. 'sa i en biznes ki pe grandi, me osi en biznes pli diversifye. Lagrikiltir pa fer larzan, alor azout valer e konsonm bann byen kot i posib i en fason pou asir sekirite bann byen a lavenir. ”
Pour sa fouraz prensipal, Richard Prideaux, sa ti sorti natirelman sorti dan biznes manze sovaz ki i ti dirize dan son gran lakaz dan lepase, ki ti devlope sorti dan en propriyete ki ti aste bann zengredyen fouraz pour bann restoran pli popiler Lonn ziska Wild Beauty. “Premye keksoz ki nou bezwen fer se lir bann rikord survey byen e dir ki sa i krwasans sa propriyete parey nou konn li, e apre get deryer pou determinen si i ankor egziste, kwa ki i ete konmela e kwa ankor?”
normalman, letan ki sa prodwi i pran i wit mwan, e an vi sezonnalite sa pik, planifye davans i tou. Lord Newborough ti eksplike: “O komansman, sa formilater ti vwar li difisil pou gard en latet kler dan tou sezon.” I ti demande, “Mon kapab met gorse, mon kapab heather? Richard ti dir, “Non, ou pa kapab la toultan. ”
“Mon pe aprezan planifye kalandriye pour konmansman Fevriye pour fer sir ki nou annan ase letan pour kolekte sa bann zengredyen,” Prideaux ti azoute. nou annan en zournal letan; nou anvi konnen ki mannyer i konpare avek lannen pase. ”
sa pti lanpler sa loperasyon i fer ki Prideaux i normalman pas 8 erdtan dan tou letan, anmas tou keksoz depi gorse ziska nettle.
Prideaux i annan en pli gran rol ki lavi, sa lannen “Mon en selebrite… les mwan sorti isi!” “Gid sirviv ek konsiltan, akoz Covid (Covid), lakonpannyen in ranplas Ostrali avek Abgeele Castle (Abgeele). I’n rod manze preski depi son nesans.
“Mon paran i bann fermye ki travay lo sa later.Zot pa konpran tou plant dan baraz oubyen laplenn, ni zot konn son litilizasyon e gou.Sa i tre rar.Mon pa ti realize sa petet ziska ler mon ti al lekol.Pa tou dimoun ki ganny menm ledikasyon.”
bomaten, in sorti pour al naze avek son zenou dan fon larivyer, anmas betrav dan zerb, ki en kalite plant ki prospere lo bor vye zerb delo. “Nou bi se pour kolekte enn a de kilo prodwi sek-[sa bann] plant i paret annan 85% a 98% delo. Mon metod fouraz se pour pas en zournen pe mars anler, me nou’n osi vwar mentenans bann plant Mezir ki kapab ganny pran anmenmtan ki popilasyon. I annan bann lareg koleksyon strik e i bezwen asosye pour soumet tou keksoz: Soumisyon.
Meadowsweet i sours prensipal lasid salisilik (en zengredyen ki ganny servi dan aspirin) e en astringent, ki ganny prezante dan bann netwayaz, serom ek lakre lizye Wild Beauty. “mon konn son bann lefe medisinal e analzezik, me son litilizasyon dan swen lapo i en revelasyon pour mwan.” Prideaux ti dir, an donnan mwan en fey pou kraz li. i annan en gou marshmallow/konkonm dou. I ti dir: “Ler sa limidite i ganny dezidrate dan nou biro, i enn bann pli bon loder.” “Nou bezwen pionye en kantite.I fasil pour dir “Al pik ortie”, me i pe determinen ki mannyer pour stoke e konbyen i bezwen.I ti rankontre serten moman terib tou dilon semen.
sak seve lo kote anba fey ortie i parey en pikir ipodermik ki'n fini ranpli avek lasid formik, ki vreman pike. ler i ti dezidrate, i pa ti ase pou fletri sa bann seve, alor ler nou ti fek esey, mon ti ouver laport dezidrater e respir nyaz sa bann seve. mon'n ganny pike par trachea ek poumon. laprosenn fwa mon met en mask, gan ek linet. Lord Newborough ti ne lo sa gran lakaz. son lanfans ti lapes dan sa bann larivyer e mont seval avek son de ser. i paret idilik, me in pe prouv son lekor depi ler i ti en zanfan.
I ti dir mwan: “Mon papa i tre dir avek nou.Mon lekspektasyon lo li pa ti vreman ase bon.” “Ler mon ti annan trwa-z-an, mon ti ganny rame dan milye Detres Menai san pagaye, e mon ti ganny dir pour retournen avek mon prop linisyativ-sa ti pour deblok fon bato. Planche i ganny servi koman en pagaye.”
i ti ganny konsidere koman en fermye depi byen zenn parey son papa. “Nou tou nou bezwen travay lo laferm. Mon ti dray en trakter ler mon ti annan di-z-an.” Me, parey i ti admet, son letid pa ti “sa enn pli meyer dan lemonn.” Apre ki i ti ganny met deor dan en lekol preparatwar akoz lager, fwet souvan e sove, i ti etidye kot kolez lagrikiltir e ti ganny anvoye Ostrali.
mon papa ti donn mwan en tiket ale, ti dir mwan pa vini pou ankor 12 mwan, e apre i ti al aste mon prop tiket. Apre ki i ti'n retourn kot li, i ti diriz en lakonpannyen lwe avyon e en bord sirkwi fabrikasyon elektronik, e apre i ti siperviz en plan proteksyon lapes an Sierra Leone, kot i ti sirviv trwa koudeta. “Mon ti sorti ler fizi ti pe brile, i pa ti en bon landrwa. Sa letan, mon papa ti dan son vye zour e mon ti santi ki mon devret al kot mwan e ede.”
malgre ki in manz manze organik pou plizyer lannen, se pa ziska ki i ti erite sa propriyete ki Lord Newborough ti deside pou rekonstrir li. “Nou organikman konbine pour premye fwa. Mon madanm Su (zot in marye pour 32-an, e tou dimoun i annan en fiy sorti dan en maryaz presedan) in toultan ankouraz mwan pour al dan sa direksyon, e apartir sa moman, lagrikiltir in vin gou.
me o konmansman, i ti en lalit difisil. bokou lekip laferm (enkli berze ek sef manager zwe) in travay pour son papa pour plis ki 30 an e in etablir bann lopinyon byen anrasinen. Lord Newborough ti dir: "Zot ti krwar mon ti konpletman fou, me nou ti anmenn zot vwar Highgrove, kot i annan en manager laferm enspire. Enn fwa ki nou vwar li pe marse laba, i fer sans. Nou pa zanmen get deryer ankor."
Prens Wales in touzour en figir kle dan parkour organik Rhug. “I ti vin isi pour vizit laferm. Son konesans lo lagrikiltir organik, konsern pour lanvironnman, repitasyon soutenab e lonnekte absoli i definitivman form parti nou lenspirasyon. I pou konpran. Konman en baraz ki i tre konpetan ladan, prens i kapab pas konesans direk. Bann koulwar ver Rogge avek noyer, sann, pye dibwa ek pikan nwanr in sanz fler sovaz ek swen zonm ek swen bann lapen, bann lera, bann thrush ek bann zerb ti dir: “Mon papa i annan tandans pou tir baro e met li ater-nou ti fer lekontrer.”
En lot mentor ek zanmi se Carole Bamford, ki ti fond sa mark magazen laferm organik Daylesford, e ti fond Bamford, ki en spin-off bann prodwi lenz ek labote. Lord Newborough ti dir: “An sa ki konsern lagrikiltir organik, nou lanpler i pli gran ki Carole, me mon’n toultan admir tou sa ki i fer. Mon admir bann lide par deryer son lanbalaz e son repitasyon soutenab. E mon pe anploy en dimoun ki angaze dan bann prodwi swen lapo Bamford koman mon konsiltan.
Covid ti inisyalman anvoy lansman Wild Beauty depi prentan. sa pandemik in klerman afekte imobilye, avek bann biznes an detay ki'n ganny plis afekte. Dan en fason tris i ti dir: “Pak i normalman nou letan pli okipe, nou debout devan laport e esper sa loto pase.” I ti dir ki vi ki perspektiv Brexit i iminan, nou pou bezwen tou channel marketing pou kapab lalit. Vwar nou dan peryod letan. “Me nou pa depan lo Lerop (20% lavyann i ganny eksporte aletranze-Hong Kong, Sengapour ek Macau, Dubai, Abu Dhabi ek Qatar), alor sa i en lasistans sekirite. Mon krwar sekirite pou kapab eksporte dan sa bann marse ris i vital pou lavenir.”
kot i konsern covid, i napa okenn lenkyetid lo son lasante: “mon leve tou le bomaten pou fer legzersis, e si mon mor, mon mor.” sa ki i enkyet plis se bann zannimo laferm. “bann zannimo i bezwen ganny nouri, e nou enkyet lo lenpak maladi Covid parmi bann travayer laferm.” erezman, sa i pa en keksoz ki zot bezwen deal avek.
I pa satisfe avek debout trankil. son etik travay tenas (leritaz son lanfans difisil) i vedir ki i leve toulezour e mazin lo ki pou fer apre? alor kote leritaz i ale? “I tre enportan pou kontinyen devlop lalinny prodwi Wild Beauty-nou pe etidye shampoo, balsam, krèm soley-me mon osi anvi konstrir en mark mondyal, e nou pe kominik avek bann distribiter dan Zapon, Lestan ek Mwayenn Oriyan.” si sa papa ti konnen ki ou pe prodwi bann prodwi swen lapo organik, ki ou panse? I ti fer en sourir san krwar. "I kapab vire dan latonm... Non, mon krwar i pou fyer. Mon krwar i aprezan anvi vwar troupo otour li."
an plis, i pe anvizaze rekonstrir son troupo bizon byenneme. Apre lanmor lafyev kataral visye, lakantite troupo bizon ti desann sorti 70 pour vin 20. “I tro mal pour vwar e konnen ki ou pa kapab fer nanryen pour aret li.” Sepandan, vi ki Lord Newborough in travay avek liniversite Liverpool pou devlop en vaksen ki pou ganny teste lo bizon Rhug, i ankor annan lespwar.
e in konsernen avek lenpak klima lo laferm. 'nou'n vwar bann sanzman enorm. ler mon ti zenn, sa lak isi ti toultan glaze ziska lanmor. napa plis lafreser dan liver. “I swete trouv lenspirasyon dan en klima so, e i swete plant plis plantasyon Mediterane, tel ki lavand ek pye rezen.
"si nou pa ti vwar en landrwa rezonnab pou pye rezen, mon pa ti pou sirprann 20 an pli tar. I annan aprezan enn ou de plantasyon rezen dan Wales. Nou bezwen adapte avek bann sanzman."
I determinen pour kit sa laferm dan son meyer kondisyon. "mon anvi ki Rugg i adapte avek devlopman fitir e les li annan en lavi san ses. mon anvi servi bann resours ki bondye in donn nou. mon krwar nou annan en responsabilite pou kit en keksoz pli meyer ki sa ki nou'n erite." mon krwar dan en serten fason son papa ti pou dakor plis.
nou demann ou pou tenny bloker piblisite lo sit web The Telegraph pou ki ou kapab kontinyen ganny akse avek nou konteni premium dan lavenir.
ler poste: Dec-08-2020